nedjelja
27. travnja
1. SAMUEL POZIVA NA REFORMU
a. Kakav je poziv Samuel uputio Izraelcima koji su kao narod još uvijek bili u stanju svjetovnosti i idolopoklonstva? 1. Samuelova 7:3.
b. Kakav je bio ishod njegovog poziva? 1. Samuelova 7:4–6.
c. Što su Filistejci učinili čim su čuli da su se Izraelci okupili u Mispi? 1. Samuelova 7:7–9. Na kakav je način Gospod pomogao svom pokajničkom narodu? stihovi 10–13.
“Tada je Onaj koji se spustio na goru Sinajsku u oblaku ognja, dima i grmljavine, koji je pred Izraelcima razdvojio Crveno more, i koji im je posred Jordana otvorio put, ponovno pokazao svoju moć. Strahovita oluja spustila se na ratoborne čete a zemlju su prekrili leševi moćnih ratnika.
“Uzdrhtali od straha i nade, Izraelci su stajali nijemo i sa strahopoštovanjem. Kad su sagledali poraz svojih neprijatelja, znali su da je Bog prihvatio njihovo pokajanje.”—Ibid., str. 591.
ponedjeljak
28. travnja
2. PROROČKE ŠKOLE
a. Kako je neophodnost pravog odgoja bila predočena pažnji Izraelskog naroda? Ponovljeni zakon (5. Moj) 6:6, 7; Psalam 119:130.
“Prava svrha odgoja jest da se u čovjekovoj duši obnovi Božji lik. U početku Bog je stvorio čovjeka prema vlastitom obličju... Grijeh je okaljao lik Božji u čovjeku i skoro ga sasvim uništio. A da bi se taj lik ponovno uspostavio, sačinjen je plan spasenja i čovjeku darovano vrijeme milosti. Da se čovjek ponovno vrati na onaj stupanj savršenstva na kojem se nalazio pri stvaranju, to je veliki cilj života – cilj koji leži u osnovi svih ostalih.”—Ibid., str. 595.
b. S kakvim je ciljem Samuel podizao proročke škole? Malahija 2:7.
“Proročke škole osnovao je Samuel da bi služile kao obrana od širom rasprostranjene pokvarenosti, da bi osigurale moralnu i duhovnu dobrobit mladih i buduću sreću nacije na taj način što će podizati ljude koji će biti sposobni u strahu Božjem voditi i savjetovati narod. . . .
“U Samuelovo vrijeme postojale su dvije takve škole, jedna u Rami, prorokovom zavičaju, a druga u Kirijat-Jarimu, gdje se u to vrijeme nalazio kovčeg zavjeta. Kasnije su podignute i druge škole.”—Ibid., str. 593.
c. Koji su bili glavni predmeti proučavanja u tim školama? Ponovljeni zakon (5. Moj) 6:21–25; Psalam 19:7–11; 71:22.
“Glavni predmeti koji su se izučavali u tim školama bili su: Božji zakon s uputama datim preko Mojsija, zatim sveta povijest, glazba i poezija... U školama onog vremena glavni cilj proučavanja bio je upoznati Božju volju u dužnosti čovjeka prema Bogu. U izvještajima svete povijesti mogli su se zapaziti tragovi Jahvinih koraka. Objašnjavane su putem simbola velike istine, a vjera je pomagala da se shvati glavni predmet cijelog sustava – Janje Božje koje će uzeti na sebe grijehe svijeta.”—Ibid., str. 593, 594.
utorak
29. travnja
3. ODGOJNI EFEKT RODITELJSKOG UTJECAJA
a. Kako Božji zakon objašnjava da roditelji utječu na svoju djecu za dobro ili za zlo? Izlazak (2. Moj) 20:5, 6.
“Oni koji drugima iznose istinu moraju sami živjeti u skladu s njenim načelima. Jedino ako budu odražavali Božji karakter pravednošću, plemenitošću i nesebičnošću svog života, moći će utjecati na druge.
“Pravi odgoj nije prisilno poučavanje nespremnog i neprijemljivog uma. Moraju se probuditi mentalne snage i potaknuti zanimanje. Za to se pobrinula Božja metoda poučavanja. Onaj koji je stvorio um i odredio mu zakone, postarao se i za njegov razvitak u skladu s njima... Bog je Izraelu davao pouke koje su ilustrirale njegova načela i čuvale uspomenu na njegova divna djela. Kad bi netko postavio pitanje, pružena pouka bi utjecala na um i srce.”—Education, str. 41.
b. Koja se osoba u Starom i u Novom zavjetu ističe kao majka koja nije uspjela pozitivno utjecati na svoje kćeri? Luka 17:32.
“Lotova žena bila je sebična i nereligiozna.”—Patrijarsi i proroci, str. 174.
“Iako je tijelom bila u ravnici, srce joj je ostalo u Sodomi te je zajedno s njom i propala. Bunila se protiv Boga što je Njegova kazna zahvatila i njeno imanje i njenu djecu.”—Ibid., str. 161.
c. Zašto je u Ahanovom slučaju „sve što je bilo njegovo”, uključujući i njegovu djecu, uništeno zajedno s njim? Jošua 7:15, 20, 21, 25.
“Članovi Ahanove obitelji nisu bili odgajani u skladu s uputama datim u velikom kriteriju Božjeg zakona. Roditelji su ga odgajali na takav način da se osjećao slobodnim ne poslušati Božju Riječ. Načela utkana u njegov život navodila su ga da i sa svojom djecom postupa tako da se u potpunosti izopače. Um, utjecaj učinjenih postupaka na um i kazna kojom su osim njega obuhvaćeni i svi njegovi srodnici, sve to otkriva činjenicu da su svi skupa bili uvučeni u prijestup.”—Child Guidance, str. 234.
srijeda
30. travnja
4. IZRAELCI TRAŽE KRALJA
a. Koji izgovor su Izraelci upotrijebili u prilog svom planu da imaju kralja kao i svi ostali narodi? 1. Samuelova 8:4, 5. “Samuelu nisu govorili o slučajevima zloupotrebe vlasti u narodu. Da mu je bilo poznato loše ponašanje njegovih sinova, on bi ih svakako smijenio. Ali starješine nisu to ni tražile od njega. Samuel je uviđao da stvarni povod predstavljaju nezadovoljstvo i gordost te da je njihov zahtjev rezultat dobro promišljene, odlučne namjere.”—Patrijarsi i proroci, str. 604.
b. Pošto je Samuel zahtjev naroda iznio u molitvi pred Gospoda, što mu je Gospod rekao da učini? 1. Samuelova 8:6, 7.
c. Što su Izraelci odgovorili Samuelu ne prihvaćajući Gospodnji savjet? Kako se ova njihova greška odrazila na njihove odnose s Bogom? 1. Samuelova 8:19, 22.
“Gospod je preko svojih proroka unaprijed rekao da će Izraelcima vladati kraljevi, ali to nije značilo da će taj način vladanja biti za njih najbolji i u skladu s Njegovom voljom. On je dozvolio narodu da se sam opredijeli, jer su odbili poslušati Njegov savjet. Hošea kaže da im je Bog u svom gnjevu dao kralja (Hošea 13:11). Kad ljudi požele ići putem koji su sami izabrali, ne pitajući Boga za savjet, ili suprotno Njegovoj otkrivenoj volji, On im često učini prema želji kako bi kroz gorko iskustvo koje na taj način stječu, uvidjeli svoju ludost i pokajali se za svoj grijeh. . . .
“Bog je želio da Njegov narod samo u Njemu gleda svog zakonodavca i izvor svoje snage. Osjećajući svoju ovisnost o Bogu, stalno bi Mu se približavali. I onda bi bili uzvišeni, oplemenjeni i osposobljeni za visoki poziv izabranog naroda. Međutim, postavljanje čovjeka na prijestolje Izraela skrenulo bi misli naroda s Boga; pouzdali bi se više u snagu čovjeka, a manje u Božju moć, a greške njihovih kraljeva morale bi ih navesti na grijeh i odvojiti ih Boga.”—Ibid., str. 605, 606.
četvrtak
1. svibnja
5. NAROD TRAŽI MONARHIJU
a. Zašto su Izraelovi sinovi vjerovali da bi monarhija za njih bila najbolji oblik vladavine? 1. Samuelova 8:19, 20. U čemu je bio pravi problem? Ponovljeni zakon (5. Moj) 1:30–32; 1. Samuelova 10:17–19.
“Unutrašnji razdori su ih slabili; stalno su bili izloženi napadima neznabožačkih neprijatelja te je narod došao do zaključka da se plemena moraju sjediniti pod snažnom centralističkom upravom, kako bi se Izrael održao među neznabošcima. I što su više odstupali od poslušnosti prema Božjem zakonu, utoliko je rasla i želja da se oslobode vladavine svog božanskog Vlastodršca; i tako se među Izraelcima sve više širila ideja o osnivanju monarhije.”—Ibid., str. 603.
b. Zašto je narod klicanjem proglasio Šaula za kralja čak i prije nego što je službeno bio proglašen kraljem? 1. Samuelova 10:20–24.
c. Zašto su neki bili nezadovoljni izborom Šaula za kralja, posebno zbog toga što je Benjaminovo pleme bilo najmanje? 1. Samuelova 10:27.
petak
2. svibnja
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako je na neophodnost odgoja trebalo usmjeravati pažnju Izraelaca?
2. Zašto je Bog pokrenuo Samuela da osniva vjerske škole?
3. Kako kao roditelj mogu utjecati na svoju djecu više nego što sam i svjestan toga?
4. Zašto su Lotova žena i slične njoj bile diskvalificirane od širenja pozitivnog utjecaja na svoju djecu?
5. Što Bog često čini kad odlučim ići svojim putovima suprotno Njegovoj otkrivenoj volji?