nedjelja
12. travnja
1. VAŽNOST HIGIJENE I ČISTOĆE
a. Što je za vrijeme starozavjetnog Izraela bilo pravilo za sve one na koje se sumnjalo da boluju od neke zarazne bolesti? Levitski zakonik (3. Moj) 13:45, 46; Brojevi (4. Moj) 5:2–4.
“Ne samo u vjerskim obredima nego u svim doživljajima svakodnevnog života Izraelci su morali praviti razliku između čistog i nečistog. Svatko tko bi došao u dodir s nečistim ili oboljelim od neke zarazne bolesti morao je biti odstranjen iz tabora i nije mu se mogao dopustiti povratak dok ne opere tijelo i haljine.”—Zdravlje i sreća, str. 277.
b. Koji primjeri iz Staroga zavjeta ukazuju na važnost čistoće? Izlazak (2. Moj) 19:10; Ponovljeni zakon (5. Moj) 23:12, 13.
“[Izraelci] su morali strogo održavati čistoću i urednost u svakom pogledu. Nisu smjeli ostavljati ništa neuredno ili nezdravo u svojoj okolini, ništa što bi zagađivalo čistoću atmosfere. Morali su biti čisti i izvana i iznutra.”—The SDA Bible Commentary [E. G. White Comments], vol. 1, str. 1119.
ponedjeljak
13. travnja
2. ODGOVARAJUĆA PREHRANA
a. Od čega se sastojala prvobitna prehrana dana ljudskom rodu u Edenu? Postanak (1. Moj) 1:29. Što je bilo dodano tome odmah nakon pada? Postanak (1. Moj) 3:18 (zadnji dio).
“Sjemenke, žitarice, voće, orašasti plodovi i povrće – to je hrana koju je za nas odabrao sam Stvoritelj. Ove namirnice, pripremljene na što je moguće jednostavniji i prirodniji način, najzdravije su i najhranjivije. One daju snagu, izdržljivost i oštrinu umu, što se ne postiže nikakvom kompliciranom i razdražujućom hranom.
“Bog je našim praroditeljima dao hranu koju je On odredio za pripadnike ljudskog roda. Oduzimanje života bilo kojem stvorenju suprotno je Njegovom planu. U Edenu nije bilo smrti. Plodovi s rodnih stabala u vrtu bili su hrana koja je odgovarala čovjekovim potrebama.”—Counsels on Diet and Foods, str. 81.
b. Koja je velika promjena u prehrani značajno doprinijela skraćenju ljudskog životnog vijeka? Postanak (1. Moj) 9:3, 29; 11:24, 25.
“Poslije potopa ljudi su jeli puno životinjskog mesa. Bog je vidio da je čovjek, izopačivši svoj put pred Njim i nastavljajući putem za sklonostima svoga srca, sklon oholom uzdizanju protiv svoga Stvoritelja. I tadašnjim dugovječnim pripadnicima ljudskog roda dozvolio je upotrebu mesa kako bi skratio njihov grješni život. Uskoro poslije potopa ljudski rod počinje naglo opadati i po uzrastu i po duljini svog životnog vijeka.”—Ibid., str. 373.
c. Koje pravilo Gospod daje svom narodu kako bi ga zaštitio od bolesti koje prevladavaju u civiliziranom svijetu (rak i kardiovaskularne bolesti)? Levitski zakonik (3. Moj) 3:17.
“Hranu treba pripremati s jednostavnošću, ali ukusno, tako da potiče apetit. Masnoću treba izostaviti iz svoje prehrane. To pripremu hrane čini samo nezdravom.”—Ibid., str. 354.
“Orašasti plodovi i razna jela pripravljena od njih ulaze u sve širu upotrebu kao zamjena za meso. S orašastim plodovima se može pripremiti pšenica, plodovi i neko korijenje, i tako doći do zdrave i korisne hrane. Ipak moramo biti oprezni da ne bismo pretjerali u količini unijetih orašastih plodova... Kad su dobro pripremljene, masline kao i orašasti plodovi mogu nadoknaditi maslac i mesnu hranu.”—Zdravlje i sreća, str. 298.
utorak
14. travnja
3. APSTINENCIJA JE U NEČEMU NEOPHODNA
a. Što Biblija uči o fermentiranom vinu i jakom piću? Izreke (Priče) 23:29–32. Zašto je svećenicima bila zabranjena upotreba vina i jakog pića? Levitski zakonik (3. Moj) 10:8–11.
“Svećenicima koji su služili u Njegovoj svetinji Bog je zabranio upotrebu vina a ta zabrana bi se odnosila također i na pušenje duhana, da je to tada bilo poznato; jer i jedno i drugo paralizirajuće djeluje na mozak. Osim toga što pomračuju um, to su nečiste i obesvećujuće navike. Pušenje, upotreba vina, mesa, čaja* ili kave predstavljaju iskušenja kojima se svatko treba oduprijeti.”—Fundamentals of Christian Education, str. 428.
*odnosi se na vrste čaja koje sadrže nadražujuću supstancu tein
“Što se tiče čaja, kave, vina, duhana, opijuma i alkoholnih pića, najsigurniji je put: Ne uzimaj, ne okusi, ne opipaj.”—Counsels on Diet and Foods, str. 428.
“Čaj, kava i duhan predstavljaju, svaki na svoj način i u određenoj mjeri, razdražujuća sredstva isto tako kao i alkoholna pića.
“Djelovanje čaja i kave, kao što je već ukazano, slično je djelovanju vina, jabukovače, alkoholnih pića i duhana.”—Ibid., str. 421.
b. Kako znamo da je vino koje je Krist pripremio na svadbi u Kani bilo čisti sok grožđa? Ivan 2:7–10; Izreke (Priče) 20:1.
“Krist je bio taj koji je u Starom zavjetu dao opomenu Hebrejima: ’Vino je podsmjevač i silovito piće nemirnik, i tko god za njim luta neće biti mudar’ (Izreke (Priče) 20:1). I On sam nije davao takvo piće. Sotona navodi ljude na to da popuštaju prohtjevima koji zamagljuju razum i otupljuju duhovno saznanje... Krist je bio taj koji je naredio da Ivan Krstitelj ne pije vino niti žestoka pića. On je bio taj koji je istu uzdržljivost tražio od Manojeve žene. On izriče prokletstvo nad svakim koji opojnu čašu pruža bližnjemu. Svojim ponašanjem Krist nije proturječio svom učenju. Neprovrelo vino koje je podario svatovima bilo je zdravo i osvježavajuće piće. Njegovo djelovanje trebalo je osjetilo okusa dovesti u sklad sa zdravim apetitom.”—Želja vjekova, str. 149.
srijeda
15. travnja
4. UMJERENOST U SVEMU
a. Što Biblija uči o količini zdrave hrane koju trebamo jesti? Može li nam prekomjerno konzumiranje zdrave hrane naštetiti? Izlazak (2. Moj) 16:16; Izreke (Priče) 25:16.
“Moguće je jesti neumjereno čak i pri upotrebi zdrave hrane. Ukoliko je netko odbacio upotrebu nezdravih namirnica to ipak ne znači da zdrave hrane može jesti koliko god mu se sviđa. Prekomjerna upotreba bilo kakve hrane opterećuje životni mehanizam a to ometa njegov rad.
“Neumjerenost u jedenju čak i zdrave hrane nanosi štetu našem organizmu i otupljuje umne i moralne sposobnosti.”—Counsels on Diet and Foods, str. 131.
b. Kako Biblija opisuje zlo prejedanja i posljedice toga? Ponovljeni zakon (5. Moj) 21:20 (zadnji dio); Izreke (Priče) 23:21 (pvi dio).
“Kao narod, uza svo naše propovijedanje zdravstvene reforme, mi previše jedemo. Popuštanje apetitu najveći je uzrok fizičke i umne iznemoglosti i polaže temelj mnogobrojnim bolestima koje se pojavljuju po svuda.”—Ibid., str. 135.
c. Koji uobičajen oblik neumjerenosti prevladava među takozvanim Božjim narodom, najčešće od djetinjstva? Propovjednik 10:16, 17. Zašto je to tako štetno?
“Začudila sam se kad sam doznala da mnogi od vas jedu između obroka, usprkos svjetlosti koja vam je bila dana! Ne biste trebali uzeti nijedan zalogaj između redovnih obroka.”—Svjedočanstva, vol. 2, str. 373.
“Redovitost u jelu treba najbrižljivije primjenjivati. Između obroka ne treba uzimati ništa, čak ni neki slatkiš, orašasti plod, voće niti bilo što drugo. Neurednost u jelu kvari osjetilo okusa, oštećuje probavne organe, narušava zdravlje i duševno raspoloženje.”—Zdravlje i sreća, str. 384.
“Probavni organi poput mlina koji neprestano radi, gube svoju snagu; želudac opterećen prekomjernim radom poziva u pomoć životnu snagu iz mozga i tako oslabljuje umne snage. Neprirodno nadraživanje i opterećivanje životnih snaga čini neumjerene nervoznima, nestrpljivima, samovoljnima i razdražljivima.”—Counsels on Diet and Foods, str. 181.
četvrtak
16. travnja
5. JOŠ NEKI SAVJETI O PREHRANI
a. Budući da mnoge rafinirane namirnice – kao što su rafinirano brašno i šećer – imaju nisku nutritivnu vrijednost, što trebamo imati na umu iz Biblije u pogledu kupovanja takvih namirnica lišenih hranjivosti? Izaija 55:2.
b. Što još možemo o svojoj prehrani naučiti iz Duha proroštva, što danas potvrđuju i znanstvena istraživanja?
“Povrće, voće i žitarice trebaju biti naša hrana. Ni gram mesa ne treba ući u naš želudac. Konzumiranje mesa je neprirodno. Trebamo se vratiti prvobitnoj Božjoj namjeri pokazanoj prilikom stvaranja čovjeka.”—Ibid., str. 380.
“Jednostavna prehrana bez začina, mesa i životinjske masti bilo koje vrste, pokazat će se kao blagoslov za tebe.”—Ibid., str. 354.
“Začini su po svojoj prirodi štetni. Senf, papar, začini, kiseljeno povrće i ostalo sličnog karaktera, nadražuje želudac i krv čini grozničavom i nečistom. . . .
“Salate pripremljene s uljem i octom izazivaju vrenje u želucu a hrana se u organizmu tada ne probavlja nego trune i raspada se. Kao posljedica krv je lišena potrebne hranjivosti i postaje zasićena nečistoćom te nastaju tegobe s jetrom i bubrezima.”—Ibid., str. 345.
“Prema svjetlosti koja mi je data, upotreba šećera u velikim količinama štetnija je od mesa.”—Ibid., str. 328.
“Zaslađeni kruh i kolače rijetko imamo na svom stolu. Ukoliko manje se jede zaslađena hrana, utoliko bolje, jer ona izaziva poremećaje u želucu, stvarajući nestrpljenje i razdražljivost kod onih koji su na upotrebu takve hrane navikli.”—Ibid., str. 321.
petak
17. travnja
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE
1. Objasnite Božju metodu za zaštitu od zaraznih bolesti!
2. Koji tip prehrane igra najveću ulogu u prevenciji raka i kardiovaskularnih bolesti?
3. Koji je ispravan i siguran stav prema alkoholu, kavi, duhanu i sličnome?
4. Što je umjerenost?
5. Koji su začini loši za nas i zašto?