nedjelja
19. travnja
1. VAŽNO ZA NAŠE ZDRAVLJE
a. Kakav je posao bio određen čovjeku, prije pada u grijeh, kako bi doprinio njegovom zdravlju i sreći? Postanak (1. Moj) 2:15. Koje blagoslove primamo zahvaljujući radu, čak i nakon pada u grijeh? Psalam 128:2; Propovjednik 2:24.
“Rad je još prilikom stvaranja bio Bogom određen kao blagoslov za čovjeka. Značio je razvoj, snagu i sreću… Rad je također zaštita protiv iskušenja. Radna disciplina obuzdava ugađanje svojim sklonostima, a potiče na marljivost, neporočnost i čvrstinu karaktera.”—Education, str. 214.
b. Koje su neke od posljedica lijenosti? Izreke (Priče) 12:24; 19:15; Propovjednik 10:18.
“Lijenost i nemarnost nisu plodovi s kršćanskog stabla. Nemarnost je veliko prokletstvo. Bog je ljudska bića obdario živcima, organima i mišićima; i ne treba dozvoliti da bilo koji od ovih organa oslabi ili zakržlja zbog neaktivnosti već ih vježbom treba jačati i održavati zdravima. Velika je nesreća ne raditi ništa, jer je lijenost uvijek bila i uvijek će biti prokletstvo ljudskog roda.”—Child Guidance, str. 124.
ponedjeljak
20. travnja
2. UMJERENOST U RADU
a. Koji savjet nalazimo u Propovjedniku 3:1? Kad zanemarujemo taj savjet i previše radimo, kakve su posljedice?
“Ne radite prekomjerno. Puno je bolje ostaviti nedovršenim neke poslove planirane za danas nego se premarati, iscrpljujući snage neophodne za izvršavanje zadataka sljedećeg dana. Ne prestupajte danas prirodne zakone kako ne biste izgubili snagu neophodnu za sutrašnji dan.”—Mind, Character, and Personality, vol. 2, str. 376.
“Prekomjeran rad dovodi ponekad do gubitka samokontrole. Ali Gospod nas nikad ne primorava na to da radimo užurbano i nervozno. Mnogi preuzimaju na sebe terete koje milostivi nebeski Otac nikad nije stavio na njih. Dužnosti koje im nikada nije namjeravao povjeriti nameću se brzo jedna za drugom. Božje ime ne proslavljamo ako se preopterećujemo preteškim pothvatima koji zamaraju naše srce i naš mozak, čineći nas razdražljivima i mrzovoljnima. Bog želi da to ozbiljno shvatimo.”—Messages to Young People, str. 135.
b. U kojem dijelu dana koji traje 24 sata treba raditi, kako bismo sačuvali svoje zdravlje? Psalam 104:23; Ivan 9:4.
“Budući da se proces izgradnje našeg tijela i stalnog obnavljanja vitalnih stanica u cjelokupnom organizmu odvija upravo u trenucima odmora, vrlo je važno, posebno za mlade, uvijek u isto vrijeme ići spavati i spavati dovoljno.”—My Life Today, str. 143.
“Prema svjedočanstvima koja su mi davana s vremena na vrijeme za umne radnike, znam da je spavanje prije ponoći daleko vrjednije od onoga poslije ponoći. Dva sata dobrog spavanja prije dvanaest sati daleko je vrjednije nego četiri sata poslije dvanaest.”—Manuscript Releases, vol. 7, str. 224.
c. Kako rad i kretanje blagotvorno djeluju na naš um? Propovjednik 5:12.
“Neaktivnost predstavlja česti uzrok mnogih oboljenja. Kretanje i živahnost ujednačuju cirkulaciju krvi u organizmu.
“Za zdravog mladog čovjeka, brzo i naporno kretanje jača cijeli organizam... Bez takvog kretanja um ne može trajno održavati svoju radnu sposobnost. On postaje neaktivan i nesposoban za oštro i brzo reagiranje, što bi trebalo obilježavati njegove sposobnosti.”—My Life Today, str. 130.
utorak
21. travnja
3. ODMOR ZA UMORNE OD RADA
a. Što je Gospod predvidio za obnavljanje čovjekovih istrošenih snaga? Marko 6:31. Kako znamo da je i Krist u svojoj ljudskoj prirodi također osjećao istu potrebu? Marko 4:38; Ivan 4:6.
“Iako je vrijeme kratko a zadatak koji treba izvršiti velik, Gospodu nije po volji da svoje radno vrijeme produžujemo toliko da nam ne preostane vremena za odmor, za proučavanje Biblije i za razgovor s Bogom u molitvi. Sve je to važno za jačanje duše i ima za cilj dovesti nas u položaj gdje ćemo primiti mudrost od Boga da bismo svoje talente u službi Učitelju iskoristili najbolje što možemo.
“Kad je Krist rekao da je ‘žetve mnogo, a radnika malo’, On nije tražio od svojih učenika da neprekidno naporno rade… Naprotiv, rekao im je da su već premoreni i da neće biti sposobni za buduće napore ukoliko ne odvoje neko vrijeme za odmor. . . .
“I danas Bogom izabrani radnici trebaju poslušati Kristov poziv da odu na skrovito mjesto i malo se odmore’.”—My Life Today, str. 133.
“Neka se nekoliko obitelji koje žive u jednom gradu ili selu udruže i napustivši svoja svakodnevna zanimanja koja ih zamaraju i fizički i umno, organiziraju izlet u prekrasnu prirodu, na obalu nekog lijepog jezera ili nekog ugodnog šumarka.”—Svjedočanstva, vol. 1, str. 514.
b. Koji je jedan oblik odmora, i koji se uvjeti moraju ispunit kako bi taj odmor bio djelotvoran? Psalam 4:8.
“U jelu, piću i odijevanju, zakone zdravlja treba pažljivo slijediti, a to isto se odnosi i na vrijeme spavanja i ne smije se prepustiti slučaju. Nijedan student ne treba stvarati naviku sjedenja uz svjetlo do ponoći, a onda satove dana provoditi u spavanju.”—Christian Education, str. 124.
“Priroda će obnoviti . . . krjepost i snagu [mladih] tijekom spavanja, ako oni ne krše njene zakone.”—Healthful Living, str. 46.
“Budite se jutrom. Namjestite svoj sat da vas budi rano, i naviknite se na to; zatim idite rano spavati, i vidjet ćete da ćete pobijediti svoju bolnu neurednost koja vam muči dušu, unosi promjenjive osjećaje, obeshrabrenost i nesretnu nervozu, onesposobljavajući vas da učinite bilo što bez velikih napora.”—Manuscript Releases, vol. 9, str. 47.
“Čitanje koje mnogi umni radnici nastavljaju i u satima kad treba spavati, vrlo je štetno za zdravlje.”—Ibid., str. 46.
srijeda
22. travnja
4. ODMOR ZA TIJELO, UM I DUŠU
a. Osim odmora spavanjem, za koje još oblike odmora znamo? Levitski zakonik (3. Moj) 23:3; Matej 11:28. Uključuje li subotnji odmor i spavanje tijekom toga dana?
“Neka nitko ne smatra da posvećeno vrijeme može provesti ne koristeći nikome. Bogu je mrsko kad ljudi koji slave subotu prespavaju veći dio ovoga dana. Oni time sramote svog Stvoritelja i svojim postupkom govore da su šest dana u tjednu previše dragocjeni da bi se u njima mogli odmarati. Moraju zarađivati novac, makar se zbog toga lišavali i nužnog sna, a onda to nadoknađuju spavajući u sveti dan. Oni se onda pravdaju govoreći: ‘Subota je određena za dan odmora. Neću se lišavati odmora time što bih išao na bogoslužje. Meni je potreban odmor’. Ovi ljudi pogrešno koriste sveti dan. Oni bi baš na taj način trebali govoriti članovima svoje obitelji o njegovoj važnosti i okupljati se u domu molitve bez obzira na to je li ih puno ili malo. Trebali bi svoje vrijeme i svoje snage posvetiti duhovnom uzdizanju, kako bi božanski utjecaji primljeni subotom trajali tijekom cijelog tjedna. Od svih dana u tjednu nijedan nije tako pogodan za religiozna razmišljanja i osjećaje kao subota.”—Svjedočanstva, vol. 2, str. 704.
b. Kakva je razlika između rekreacije i razonode, i gdje je najpogodnije mjesto za rekreaciju Božjeg naroda? Marko 6:31. A isto tako i za pobožno razmišljanje i molitvu? Postanak (1. Moj) 24:63; Luka 6:12.
“Postoji razlika između rekreacije i zabave. Rekreacija, kad je zaista ono što njeno ime znači, re-kreacija (ponovno stvaranje ili obnavljanje) jača i izgrađuje. Odvajajući nas od naših uobičajenih briga i zanimanja, ona pruža osvježenje umu i tijelu i tako nas osposobljava da se s novom snagom vratimo ozbiljnom životnom radu. Zabava se, s druge strane, traži zbog uživanja i u njoj se često pretjeruje; ona troši snagu za koristan rad i tako postaje smetnja pravom uspjehu u životu.”—Education, str. 207.
“Oni kojima je mentalna i fizička dobrobit važnija od novca ili zahtjeva i običaja društva trebali bi svojoj djeci osigurati blagoslov učenja od prirode i rekreaciju u prirodi. Za odgojni rad bilo bi vrlo korisno kad bi svaka škola bila tako smještena da učenicima pruži priliku obrađivanja zemlje i pristup u polja i šume.”—Ibid., str. 211, 212.
četvrtak
23. travnja
5. DOBROBITI KRETANJA
a. Koje su neke od dobrobiti fizičkog kretanja i rada?
“Korisnim radom jačaju ne samo organi tijela, nego zahvaljujući njihovom kretanju i umne sposobnosti postaju jače i djelotvornije.”—Svjedočanstva, vol. 3, str. 77.
“Umjereno kretanje potisnut će krv na površinu, čime će se pomoći unutrašnjim organima. Lake, ne tako naporne tjelesne vježbe na čistom zraku i u dobrom raspoloženju pojačat će cirkulaciju, dati zdravu boju koži i udovima slati krv obnovljenu svježim zrakom.”—Ibid., vol. 2, str. 530.
b. Kako u pogledu fizičkog kretanja treba gledati na razne sportske igre? 1. Korinćanima 10:31; Djela 24:16.
“Strast za igranjem nogometa i druge vrste sebičnih zadovoljstava zavodljivo utječu na mlade. Zapostavljaju se budnost, molitva i svakodnevna posvećenost Bogu.”—Manuscript Releases, vol. 6, str. 127.
“Druge atletske igre… potiču ljubav prema uživanju i uzbuđenju, razvijajući tako odvratnost prema korisnom radu i sklonost k izbjegavanju praktičnih dužnosti i odgovornosti.”—Education, str. 210.
“Ima rekreacija koje su zaista vrlo korisne i za um i za tijelo. Rukovodeći se prosvijećenim umom, koji zna praviti razliku između dobra i zla, može se naći obilje načina za priredbe i razonodu čiji su izvori ne samo bezazleni, nego i poučni.”—Svjedočanstva, vol. 4, str. 653.
petak
24. travnja
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koji je blagoslov od samog početka Bog predvidio za čovjeka kao vrlo važnog za njegovo i fizičko i duhovno zdravlje?
2. Što znači umjerenost u radu?
3. Zašto mnogi nemaju okrjepljujući san?
4. Koji su nam drugi oblici odmora, uza spavanje, dati za obnavljanje naših fizičkih i umnih snaga?
5. Koji su izvori rekreacije najbolji za kršćane, i zašto?