Nedjelja
6. prosinca
1. PORIJEKLO SMRTI I PRVA VELIKA LAŽ
a. S čime je povezano prvo spominjanje smrti u Bibliji? Postanak (1. Mojs.) 2:17. Koju ja laž izrekla zmija za vrijeme razgovora kod tog drveta? Postanak (1. Mojs.) 3:1–4.
„Jedini koji je obećao Adamu život u neposlušnosti bio je veliki varalica, a zmijine riječi upućene Evi u Edenu: ‘Ne, nećete umrijeti!', bile su prva propovijed o besmrtnosti duše. Pa ipak, ta tvrdnja – koja se temelji jedino na Sotoninom autoritetu – odzvanja i s kršćanskih propovjedaonica, a većina čovječanstva prihvaća je isto tako spremno kao što su ju prihvatili naši praroditelji. Božanska presuda: ‘Onaj koji zgriješi, taj će i umrijeti’ (Ezekiel 18:20), tumači se ovako: Duša koja zgriješi neće umrijeti, nego će vječno živjeti. Možemo se samo čuditi nevjerojatnoj zaslijepljenosti ljudi koji toliko vjeruju Sotoninim riječima, a ne vjeruju Božjim riječima.“—Velika borba, str. 533.
b. Što je učinio prvi par kad su se suočili s iskušenjem da jedu s ovog drveta? Postanak (1. Mojs.) 3:6. Što je došlo kao rezultat tog grijeha? Rimljanima 5:12; 6:23.
„Sada je svima jasno da plaća za grijeh nije očekivana nezavisnost i vječni život, nego ropstvo, propast i smrt.“— Velika borba, str. 668.
Ponedjeljak
7. prosinca
2. PRIRODA SMRTI
a. Kako je Bog ujedinio tijelo i dah da bi dao život prvoj osobi? Postanak (1. Mojs.) 2:7. Što se događa kad čovjek umre? Psalam 146:4.
b. Kakvu vlast ima čovjek nad smrću i u kakvo stanje ulazi u trenutku smrti? Psalam 6:5; 89:48; 115:17; Propovjednik 8:8; 9:5.
„Na toj osnovnoj zabludi o urođenoj besmrtnosti počiva i učenje o svjesnom stanju nakon smrti, učenje koje se – kao i ono o vječnim mukama – protivi učenju Svetoga pisma, zdravom razumu i našim osjećajima čovječnosti. Prema pučkom vjerovanju, spašeni na Nebu znaju sve što se događa na Zemlji, a osobito s njihovim prijateljima koje su ostavili tu dolje. Ali kakvu bi to radost mrtvima pružala spoznaja da oni koji su im dragi na ovoj zemlji pate, da griješe, i kako bi se mogli veseliti gledajući ih kako podnose boli, razočarenja i tjeskobe ovoga života? Koliko bi uživali u nebeskom blaženstvu oni koji bi stalno lebdjeli nad svojim prijateljima na Zemlji? A kako je tek užasno vjerovanje da čim nepokajani izdahne, njegova duša napušta tijelo i predaje se vatri pakla! Kakvu bi li duboku stravu morali proživljavati ti mrtvi gledajući kako njihovi prijatelji nepripremljeni silaze u grob da bi ušli u vječnost bola i grijeha! Ovakve mučne misli mnoge su otjerale u ludilo.“—Velika borba, str. 545.
c. Što je Isus rekao o smrti? Matej 9:18, 19, 23, 24; Ivan 11:11–14.
Svojoj vjernoj djeci Krist predstavlja smrt kao san. Njihov je život sakriven s Kristom u Bogu i dok ne zatrubi posljednja truba, oni koji umiru spavat će u Njemu.“—Želja vjekova, str. 527.
d. Kako je apostol Petar naznačio da pravedna osoba ne odlazi u raj odmah nakon smrti? Djela 2:29, 34.
Utorak
8. prosinca
3. ZMIJINA LAŽ PONOVLJENA
a. Kako su Izraelci upozoreni protiv poganskih običaja koji su uključivali komunikaciju s navodnim mrtvacima? Levitski zakonik (3. Mojs.) 19:28; Ponovljeni zakon (5. Mojs.) 14:1.
„Gotovo svi oblici drevnog čarobnjaštva i vračanja temeljili su se na vjerovanju u komunikaciju s mrtvima. Oni koji su se bavili vještinom zazivanja mrtvih tvrdili su da su razgovarali s duhovima preminulih te da su kroz njih primili znanje o budućim događajima. (…)
Ovo isto vjerovanje o komunikaciju s mrtvima bilo je kamen temeljac neznabožačkog idolopoklonstva. Vjerovalo se da su bogovi neznabožaca duhovi preminulih junaka koji su postali bogovi. Tako je religija neznabožaca bila obožavanje mrtvih. (…)
Obožavanje mrtvaca je zauzimalo značajno mjesto u gotovo svakom neznabožačkom sustavu kao i navodna komunikacija s mrtvima. Vjerovalo se da mrtvi javljaju svoju volju ljudima, a kad ih se upita, oni ih i savjetuju. Poznata proročišta Grčke i Rima imala su isti karakter.“—Patrijarsi i proroci, str. 684.
b. Kako je kralj Šaul naveden da potraži savjet od Sotone pod krinkom navodnog duha mrtvog proroka? 1. Samuelova 28:7–14.
c. Koja je ispravna perspektiva svakog istinskog štovatelja živog Boga? Izaija 8:19, 20.
„Da su ljudi htjeli prihvatiti istinu o čovjekovoj prirodi i o stanju mrtvih, koja je tako jasno izložena u Svetom pismu, vidjeli bi u tvrdnjama i pojavama spiritizma djelovanje Sotone sa 'silom, znacima i lažnim čudesima.' No, mnogi radije zatvaraju oči pred svjetlošću nego da odbace slobodu tako dragu tjelesnom srcu i odreknu se grijeha koje vole. I dok nastavljaju dalje istim putem ne mareći za opomene, Sotona plete oko njih svoje mreže sve dok napokon ne padnu kao njegov plijen. ‘Za kaznu što nisu prihvatili ljubav prema istini da bi se tako spasili’, ‘zato im Bog šalje djelotvornu zabludu da vjeruju laži.' (2.Solunjanima 2:10, 11)“—Velika borba, str. 559.
Srijeda
9. prosinca
4. KRISTOVA POBJEDA NAD SMRĆU
a. Tko kontrolira smrt i život? Psalam 68:20; Otkrivenje 1:18. Iako On drži ključeve smrti, što je Isus učinio? Hebrejima 2:9; Djela 2:24.
„U Kristu je iskonski, neposuđeni, nestečeni život. ‘Tko ima Sina, ima život.' (1. Ivanova 5:12) Kristovo Božanstvo je vjernikovo čvrsto obećanje o vječnom životu. ‘Tko vjeruje u mene,’ rekao je Isus, 'ako i umre, živjet će. Tko god živi i vjeruje u me, sigurno neće nikad umrijeti. Vjeruješ li ovo?’ Krist ovdje unaprijed gleda u vrijeme svog drugog dolaska. Tada će umrli pravednici ustati u neraspadljivosti, a živi pravednici uzet će se na Nebo ne vidjevši smrti. Čudo koje će Krist upravo učiniti, uskrsnuće Lazara iz mrtvih, predstavljat će uskrsnuće svih umrlih pravednika. Svojom riječi i svojim djelima On je proglasio sebe Začetnikom uskrsnuća. On, koji će i sam uskoro umrijeti na križu, stajao je s ključevima smrti kao pobjednik nad grobom, pokazujući svoje pravo i silu darovati vječni život.“—Želja vjekova, str. 530.
b. Što je Isus učinio smrti? 2. Timoteju 1:10; Hebrejima 2:14, 15.
„Na pitanje: ‘Kad umre čovjek, hoće li oživjeti?' dobiven je definitivan odgovor. Sišavši u grob – noseći na sebi kaznu za čovjekov grijeh – Krist je razagnao tamu groba za one koji umiru u vjeri. Bog u ljudskom obliku iznio je na svjetlost dana život i besmrtnost posredstvom evanđelja. Umirući, Krist je osigurao vječni život svima koji uzvjeruju u Njega. Umirući, On je začetnika grijeha i pobune osudio na zasluženu i neizbježnu kaznu grijeha – vječnu smrt.“—Svjedočanstva, sv. 6, str. 230, 231.
c. U suprotnosti s kaznom koju donosi smrt, što je Božji dar? Rimljanima 6:23; Ivan 3:16.
„Krist je za vjernika uskrsnuće i život. U našem Spasitelju je obnovljen život koji je izgubljen uslijed grijeha. On u sebi ima život da oživi onoga koga hoće.“ —Želja vjekova, str. 786, 787.
“Svi vjernici koji dožive prirodnu smrt, zahvaljujući tome što su jeli tijelo i pili krv Sina Božjega, imaju u sebi vječni život što je život Isusa Krista. Kroz smrt, Isus je učinio nemogućim za sve vjernike da vječno umru.”—Komentar biblijskih tekstova, sv. 7, str. 926.
Četvrtak
10. prosinca
5. SMRT UNIŠTENA
a. Što se događa nakon prvog i drugog uskrsnuća? Otkrivenje 20:4–15.
„Po isteku tisuću godina, Krist (…) poziva umrle bezbožnike da ustanu iz grobova i prime svoju vječnu smrtnu presudu. (…) Kakve li suprotnosti u odnosu na one koji su ustali u prvom uskrsnuću! Pravedni su bili odjeveni u besmrtnu mladost i ljepotu, a zli nose tragove bolesti i smrti.“—Velika borba, str. 662.
b. Što će se na kraju dogoditi sa svim grešnicima? Matej 13:40–42. Umjesto vječnog kažnjavanja, koju će kaznu primiti? Malahija 4:1–3.
„Neki su uništeni u trenutku, dok se drugi muče više dana. Svi su kažnjeni ‘po djelima njihovim.’ Budući da su grijesi pravednih preneseni na Sotonu, on će patiti ne samo za svoju vlastitu pobunu, nego i za sve grijehe na koje je naveo Božji narod. Njegova će kazna biti daleko veća od kazne onih koje je prevario. Nakon što budu uništeni svi koji su podlegli njegovim prijevarama, on će još živjeti i trpjeti. U vatri koja sve čisti bezbožnici su napokon uništeni, i to korijen i grane - Sotona kao korijen, a njegovi sljedbenici kao grane. Izvršena je puna kazna koju traži Zakon. Zahtjevi pravde ispunjeni su. Vidjevši to, i Nebo i Zemlja potvrđuju Božju pravednost.”— Velika borba, str. 673.
c. Što će se dogoditi sa samom smrti? 1. Korinćanima 15:26; Otkrivenje 21:4.
Petak
11. prosinca
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE
1. Kako je smrt došla na svijet?
2. U kakvo stanje osoba ulazi nakon što umre?
3. Na koji se način prva zmijina laž prenosila kroz povijest?
4. Što je Krist učinio da bi porazio smrt?
5. Kako znamo da grešnici neće vječno gorjeti?