Nedjelja
9. kolovoza
1. TRAŽENI NAPOR
a. Što se traži dok proučavamo Bibliju? Izreke 2:1–5.
„Mi ne možemo steći mudrost bez ozbiljnog, pažljivog proučavanja i molitve. Neki dijelovi Pisma su zaista tako jasni da ih nitko ne može pogrešno shvatiti, ali ima i takvih čije značenje ne leži na površini, ne vidi se na prvi pogled. Pismo se mora uspoređivati s Pismom. Mora se brižljivo istraživati, uz molitvu i razmišljanje. I takvo će proučavanje biti bogato nagrađeno. Kao što rudar otkriva žile dragocjene kovine sakrivene ispod Zemljine površine, tako će i onaj koji ustrajno proučava Božju Riječ kao da traži zakopano blago, pronaći istine najveće vrijednosti, koje su bile sakrivene od pogleda nemarnog tražioca.“—Put Kristu, str. 90, 91.
b. Možemo li biti zadovoljni s onime što je već otkriveno u Pismima kroz naše proučavanje odnosno kroz proučavanje drugih? Matej 13:52; Izreke 4:18.
„Trebamo otkriti nove aspekte istine u Starom i Novom zavjetu, te promatrati iznimnu širinu i dubinu istina za koje smatramo da ih razumijemo, ali o kojima imamo tek površno znanje. Onaj koji revnosno istražuje Pisma vidjet će da postoji sklad između različitih dijelova Biblije.”—The Bible Echo, October 15, 1892.
Ponedjeljak
10. kolovoza
2. ISKRENI ISTRAŽIVAČI BIT ĆE NAGRAĐENI
a. Što je važnije od inteligencije za ispravno razumijevanje Biblije? Matej 11:25; Psalam 25:9.
„Ponekad se događa da ljudi intelektualno osposobljeni višim obrazovanjem i kulturom nisu u stanju razumjeti neke stihove Svetog pisma, dok oni koji su neobrazovani i neuki, čija moć shvaćanja izgleda slaba i čiji um nije tako uvježban, ipak shvaćaju njihov smisao i nalaze snagu i utjehu u onome što prvi proglašavaju tajanstvenim ili pak zanemaruju kao nevažno. Zašto je to tako? Objašnjeno mi je da se ovi drugi ne oslanjaju na svoj razum. Oni se obraćaju Onome koji je izvor svjetlosti, Onome koji je nadahnuo pisce Svetih spisa. Oni u poniznosti srca od Njega traže mudrost, i zato ju i dobivaju. Istina je slična rudnicima blaga koje iskreni istraživač revno treba istraživati. Krist u svojoj usporedbi prikazuje istinu kao blago sakriveno u polju. Ono se ne nalazi na samoj površini i moramo marljivo i duboko kopati da bismo došli do njega. Ali naš uspjeh u traženju i pronalaženju istog ne ovisi toliko o našim umnim sposobnostima, koliko o poniznosti našeg srca i vjeri kojom se oslanjamo na božansku pomoć.“—Svjedočanstva, sv. 5, str. 704.
b. Tko će nam dati razumijevanje osnovnih Biblijskih istina? Izreke 2:6; Luka 10:21; 24:45. Zašto nije nužno za naše spasenje da budemo sposobni objasniti sve što je teško razumljivo u Bibliji?
„Mnogi preuzimaju na sebe odgovornost da sve teško shvatljive stihove u Bibliji potpuno objasne, kako bi se mogli suprotstaviti napadima skeptika i nevjernika. Međutim, pokušavajući objasniti ono što i sami ne shvaćaju u potpunosti, oni se izlažu opasnosti da zbune druge čak i u pitanjima koja su jasna i lako razumljiva. To nije naš zadatak. Niti treba da jadikujemo što tako teško razumljivih stihova ima u Bibliji, nego ih prihvatimo kao dopuštene božanskom mudrošću. Naša je dužnost da Božju Riječ koja je u svim pitanjima bitnim za spasenje duše potpuno jasna — prihvatimo kao takvu, da njena načela primjenjujemo u svom životu, učeći to riječju i primjerom i druge. To će za svijet predstavljati očigledan dokaz da smo zaista povezani s Bogom i da imamo bezuvjetno povjerenje u Njegovu Riječ. Pobožan život, svakodnevni primjer čestitosti, krotkosti i nesebične ljubavi predstavljaju živi uzor proučavanja Božje Riječi i takav argument u prilog Bibliji kojem će se rijetko tko moći oduprijeti.“—Svjedočanstva, sv. 5, str. 705, 706.
Utorak
11. kolovoza
3. IMATI ISPRAVAN STAV
a. Koji stav trebamo zauzeti dok proučavamo Bibliju? Psalam 10:17; 46:10; Izaija 57:15.
„Mi trebamo s poštovanjem pristupati proučavanju Biblije, osjećajući da se nalazimo u Božjoj prisutnosti. Sve nevažno i beznačajno treba ostaviti po strani. I dok su neki dijelovi Pisma lako razumljivi, pravi smisao drugih nije tako lako shvatiti. Mora se proučavati strpljivo, u iskrenoj molitvi i dubokom razmišljanju. Svaki student dok otvara Pismo treba tražiti rasvjetljenje Svetog Duha, a obećanje da će mu se dati je vjerno i sigurno.
„Duh kojim prilazite ispitivanju Pisma odlučuje tko će vam biti pomoćnik u tom proučavanju. Anđeli će biti uz one koji u poniznosti srca traže božansku pomoć. Ali ako se Biblija otvara s nepoštovanjem, s osjećanjem napuhanosti, ako je srce ispunjeno predrasudom, onda je pored vas Sotona koji će jasne izjave Božje riječi iznijeti pred vas u izopačenom svjetlu.“—Svjedočanstva za propovjednike, str. 107, 108.
b. Kako trebamo odgovoriti na zaključke drugih ljudi o onome što Biblija kaže? 2. Timoteju 2:15; Djela 17:11.
„Istina je vječna i sukob sa zabludom će samo demonstrirati svoju snagu. Nikad ne trebamo odbiti istraživati Pisma s onima za koje vjerujemo da isto kao i mi žele znati što je istina. Pretpostavimo da neki brat ima poglede koji se razlikuju od tvojih te da dolazi k tebi s prijedlogom da sjedneš s njim i istražiš određenu točku u svjetlu Pisma. Trebaš li ustati pun predrasuda i osuditi njegove ideje dok odbijaš poslušati ga? Jedini ispravan način bio bi sjesti poput kršćana i istražiti tumačenje kako je predstavljeno u svjetlosti Božje Riječi koja će rasvijetliti istinu i otkriti zabludu. Ismijavati njegove ideje neće oslabiti njegovo tumačenje, makar ono bilo pogrešno, ili ojačati tvoje tumačenje, makar ono bilo ispravno. Ako stupovi naše vjere ne mogu izdržati ispit proučavanja, vrijeme je da to shvatimo jer ludost je utemeljiti se u svojim idejama i misliti da nitko ne treba utjecati na naše mišljenje. Neka sve bude doneseno do Biblije jer ona je jedino pravilo vjere i doktrine.”—The Bible Echo, October 15, 1892.
Srijeda
12. kolovoza
4. RAZUMJETI BOŽJU RIJEČ
a. Kako možemo biti sigurni da točno razumijemo bilo koji dio Biblije? Izaija 28:10, 13; 2. Korinćanima 13:1.
„Sveto se Pismo mora objašnjavati pomoću njegovih drugih jasnijih dijelova. Ta sveta Knjiga lako je razumljiva kršćaninu u svemu što mu je potrebno, i dana je da rastjera tamu. Odlučili smo stoga, Božjom milošću, sačuvati čisto propovijedanje njegove Riječi, kakva se nalazi u biblijskim knjigama Staroga i Novog zavjeta, ne dodajući ništa što bi bilo protiv nje. Ta je Riječ jedina istina. Ona je pouzdano pravilo cjelokupnog nauka i života. Ona ne može pogriješiti ni prevariti. Tko gradi na njezinom temelju, održat će se protiv svih sila pakla, a sve ljudske taštine, koje se protive Božjoj riječi, neće se održati pred Božjim licem.“—Velika borba, str. 203.
„Knjiga nad svim knjigama ima najviše pravo na našu posvećenu pažnju. Površno proučavanje ne može zadovoljiti zahtjeve koje nam ona daje, niti nas opremiti s blagoslovom koji nam obećaje. Trebamo nastojati naučiti puno značenje riječi istine i napojiti se duboko iz duha svetih proročanstava.”—The Bible Echo, October 1, 1892.
„Moraš kopati duboko u rudniku istine ako želiš pronaći njezina najbogatija blaga. Uspoređujući tekst s tekstom, moći ćeš naći njegovo pravo značenje, no ne učiniš li sveta učenja Božje riječi pravilom i vodičem u svojem životu, istina ti ništa neće značiti.“—Moj život danas, str. 22.
b. Kako je Isus koristio ovu metodu da nadvlada Sotonina iskušenja? Matej 4:6, 7; Izaija 59:19.
„Često nam se čini da se ne možemo oduprijeti iskušenjima, ali to je zato što zanemarujemo molitvu i proučavanje Biblije, pa se u trenutku iskušenja ne možemo odmah sjetiti Božjih obećanja i dočekati Sotonu naoružani riječima Svetog pisma. Ali anđeli su stalno oko onih koji žele biti poučeni u božanskim istinama. U trenutku kad nam to bude najpotrebnije, oni će nas podsjetiti upravo na one istine koje su nam potrebne.“—Velika borba, str. 600.
Četvrtak
13. kolovoza
5. ZAPOČNITE S MOLITVOM
a. Zašto se trebamo moliti prije nego otvaramo Bibliju? 1. Korinćanima 2:11–13; Jakov 1:5; Psalam 10:17.
„Bez neprekidnog vodstva Svetog Duha, mi smo prirodno skloni "izvrtati" ili pogrešno tumačiti smisao Svetih spisa. Samo površno čitanje Biblije često biva beskorisno, a u mnogim slučajevima čak i štetno. Kada Božju Riječ otvaramo bez dužnog poštovanja i bez molitve, kad misli i osjećaji nisu usredotočeni na Boga niti su u skladu s Njegovom voljom, um biva pomračen sumnjom i takvim proučavanjem Biblije samo se još više jača skepticizam. Neprijatelj preuzima kontrolu nad mislima i navodi ih na pogrešno tumačenje.“—Svjedočanstva, sv. 5, str. 704, 705.
b. Čiju pomoć trebamo tražiti u molitvi? Luka 11:9–13. Što će taj pomoćnik učiniti za nas? Ivan 16:13; 14:13, 16, 17, 26.
„Biblija se nikada ne bi smjela proučavati bez molitve. Samo nam Sveti Duh može pomoći da shvatimo važnost onih stvari koje se lako mogu razumjeti i sačuvati nas od izvrtanja onih točaka istine koje se teško shvaćaju. Služba je nebeskih anđela da pripreme naša srca za razumijevanje Božje Riječi kako bi nas njezina ljepota oduševila, njezina upozorenja opomenula, a obećanja zapisana u njoj ohrabrila nas i ojačala. Molba psalmista treba biti i naša molba: "Otvori oči moje, da gledam divote tvoga Zakona. " Psalam 119:18.“—Velika borba, str. 599, 600.
Petak
14. kolovoza
PITANJA ZA RAZMIŠLJANJE
1. Koliko pažnje i fokusa trebam usmjeriti na proučavanje Biblije?
2. Što je važnije od inteligencije u proučavanju Pisma?
3. Kako možemo osigurati pomoć anđela u razumijevanju Biblije?
4. Zašto nas često nadvlada iskušenje?
5. Kako se trebamo pripremiti svaki put prije nego započnemo s proučavanjem Biblije?